Direktorica JU Dom starih „Nikšić“ je sa pet stručnih radnika prisustvovala obuci koja je organizovana od strane Doma starih „Podgorica”. Obuka je organizovana 16. i 17.03.2022. godine za stručne radnike u oblasti socijalne i dječije zaštite na temu „Topao dom za treće doba”. Obuku su realizovale socijalne radnice doma starih, Dragana Pešić i Jana Radović. Nakon registracije učesnika, na samom početku direktorica Doma starih „Podgorica”, g-đa Jelena Šofranac prisutnima je poželjela dobrodošlicu i uspješan rad u toku dvodnevne obuke.
Obuka je organizovana sa ciljem unapređenja vještina i znanja stručnih radnika prilikom rada sa potencijalnim pružaocima usluge porodičnog smještaja. U obuci je obrađen koncept usluge porodičnog smještaja kroz normativni okvir i istorijat porodičnog smještaja u Crnoj Gori, značaj promocije porodičnog smještaja kao i važnost komunikacije sa starijima i razumijevanju njihovih potreba. Jasno je da je jedna od veoma bitnih odrednica svakog ljudskog bića potreba za pripadanjem, to jeste borba sa savremenim aspektima života koji nesumnjivo vode u asocijalizaciju i samoću, a na šta su tokom obuke ukazale i kreatorke iste, da je pomenuto ponajviše izraženo upravo kod starijih ljudi. Potrebno je da promijenimo ugao gledanja, da starenje posmatramo sa pozitivnog aspekta, da ne posmatramo starije kao teret, već kao rješenje. Starije osobe posjeduju vještine i znanja iz različitih oblasti i potrebno im je omogućiti da ih koriste i budu aktivni i time ne samo da doprinesu poboljšanju kvalitet života pojedinca, nego i čitave zajednice. Obuka je pružila stručnim radnicima kako kroz teorijski, tako i praktičan rad znanja o brojnim temama.
Govorilo se o potrebama starijih lica, o starosti i starenju, o prevazilaženju i suočavanju sa osjećajem gubitka i tugovanju, i o komunikaciji sa korisnicima, gdje su kolege iz drugih Domova podijelile iskustva i pojedinačne priče nekih korisnika, situacija sa kojima se svakodnevno susreću i načinu na koji reaguju na iste. Ovo je bilo od velikog značaja za nas, koje tek očekuje otvaranje Doma i prijem prvih korisnika, a pogotovo za kolege koji će neposredno raditi sa budućim korisnicima. Obuka je bila izuzetno produktivna i uspješno realizovana kroz interaktivna predavanja, odgledane kratke filmove, vježbe, igre i diskusije.
Saznali smo više i o sindromu sagorijevanja, da se radi o problemu vezanom za radno okruženje, koji nastaje svakodnevnom izloženošću stresu. Dom za stara lica je ustanova u kojoj se smještaju korisnici različitih profila, sa različitim dijagnozama. S tim u vezi stručni radnici treba da budu obučeni, da se nose sa rizikom i da ne dozvole da se energija pretvori u iscrpljenost, odnosno da opadne nivo kvaliteta u radu sa korisnicima.
Kada je u pitanju naša država, postojeća regulativa ostvarivanja prava u oblasti socijalne zaštite još uvijek nije u potpunosti usklađena sa savremenim konceptom ljudskih prava i stručnog socijalnog rada, kako na nivou cijelog sistema socijalne zaštite, tako i u odnosu na starije i stare osobe, kao jednu od najbrojnijih korisničkih grupa sistema socijalne zaštite. Uprkos ostvarenim dosadašnjim rezultatima, neophodno je nastaviti sa reformom socijalne zaštite starijih lica, kako bi se obezbijedilo potpuno poštovanje njihovih prava u sistemu socijalne zaštite, kao i blagovremenost u obezbjeđivanju ovih prava.
Šta podrazumijevamo danas pod starošću? Kako se ophodimo prema starijima? Da li smo svjesni da nas sve to čeka? Da li je briga o njima naša obaveza, dio društvene angažovanosti ili posao budućnosti? Šta sve činimo da bismo im omogućili plemenitiju starost? Sve ovo su pitanja nad kojima se moramo dobro zamisliti. Starost treba da predstavlja period života u kome će čovjek uživati u plodovima svog rada, jer će mu se sada vratiti sve ono što je uložio u sebe, porodicu i stručno usavršavanje. Starost predstavlja slobodu da se čovjek prepusti onome šta najviše voli i što mu prija, a za šta ranije nije imao dovoljno vremena.
